Tinejdžeri

Društvo – može li biti „loše“

DRUŠTVO – MOŽE LI BITI “LOŠE”

Postoji nekoliko osnovnih faza uspostavljanja prijateljstava među decom. Vremenom će se menjati kriterijumi po kojima deca biraju svoje društvo, baš kao što će se menjati i to koliko im je stalo šta vi o tome mislite

Sve ove faze su, svaka za sebe, uobičajene faze odrastanja. U pubertetu deca sve jasnije uviđaju unutrašnje vrednosti osobe, pa je to i osnovni kriterijum za izbor prijatelja. Smatra se da ukoliko u ovom periodu dete ne nauči da formira prijateljstvo zasnovano na međusobnom uvažavanju i poveravanju – imaće teškoća u socijalnim odnosima i u kasnijem dobu.

  • Kada je vaše dete tinejdžer, nećete uvek znati sve njegove prijatelje niti ćete imati potpuni uvid kako oni provode vreme. Naime, dok su u mlađem uzrastu prinuđeni da se druže sa decom naših prijatelja ili onima koje sreću svakodnevno u školi, što su stariji, svako novo okruženje (sportski klub, muzička škola, društvo starijih braća ili sestara…) omogućava sticanje novih poznanstava. Internet druženja se, takođe, ne završavaju samo u virtuelnom svetu, već često i kontaktima i upoznavanju “uživo”. Očekuje se da ste, dok dete stigne do puberteta, već uspostavili određenu bazu poverenja sa njim i osposobili ga da donosi takozvane “pametne” odluke. Ako imate poverenje u izbore vašeg tinejdžera, biće vam lakše da poštujete njegovu privatnost u socijalnim odnosima.

     Pravo na izbor

    Izbor prijatelja vašeg tinejdžera više govori o njemu, njegovim potrebama i trenutnim preokupaciijama, nego o osobamakoje bira za prijatelje. Nemojte se mešati u njegove izbore, jer dete na to ima pravo, kao što isto to pravo važi i za vas.

  • Izuzetak od pravila nemešanja u izbor detetovih prijatelja jeste samo ako je „upalo“ u loše društvo. Čak i ovde budite oprezni. Definišite šta je, po vama, „loše društvo“, jer se vaši kriterijumi, očigledno, razlikuju od kriterijuma vašeg deteta. Prilikom razgovora sa o njegovom izboru prijatelja, računajte na to da će vaš tinejdžer stati u njihovu odbranu. Zato, da bi vaše zamerke zaista doprle do njega, važno je da budu argumentovane. Jer, ako odbijate ili detetu zabranjujete da se sa nekim druži zato što vam se ne sviđa njegova spoljašnost ili je na vas ostavio loš prvi utisak ne možete očekivati da će dete ove razloge prihvatiti kao dovoljno dobre da bi sa nekim prestao da se druži. Uostalom, pođite od sebe, da li biste vi to učinili?

          Ličnost i ponašanje

  • Najbolji pokazatelj da li je neki drug-drugarica dobar ili loš izbor vašeg deteta dobićete ako obratite pažnju na to kakav UTICAJ taj drug ima na dete. Odnosno, da li su promene u ponašanju vašeg deteta pozitivne ili ne? I dete naučite da pravi razliku između nečije ličnosti i ponašanja. Istovremeno,tako ćete i njemu lakše objasniti zašto se protivite njegovom druženju sa nekom osobom.

    Svet po meri vašeg tinejdžera

    Iako faktora koji utiču na to ko će postati prijatelj vašem detetu ima više, najčešći je taj da prijatelj otvara vrata nekog, za vaše dete, nepoznatog sveta. Zato, pokušajte da saznate zašto je taj drug toliko važan, koje izazove nudi, i od kog nepoznatog sveta otvara vrata? Ponekad su to banalne stvari, ali mogu biti i veoma ozbiljne, kao što su droga i kriminal. Utoliko je važnije da dete pratite u svim njegovim razvojnim fazama, kako bi uvek znali šta mu je trenutno aktuelno i šta ga privlači.

           Podrška

  • Učite dete da neguje svoja prijateljstva sa što vše vršnjaka. Podelite sa njim svoja iskustva. Kada bude sposobno da se svađa, miri, prihvata tuđe slabosti ili greške, kada bude dovoljno sigurno u sebe da se izvini kada uvidi da je pogrešilo – omogućili ste mu da u budućnosti pruža i prima ljubav, život pun prijatelja.

 

O autoru

Jelena Holcer

Jelena Holcer

Jelena Holcer je diplomirani pedagog. Ima 25 godina iskustva rada sa roditeljima i decom, u različitim školama, vrtićima, izdavačkim kućama, radio i TV stanicama.
Kada je naučila da pravilno uči, napisala je knjigu: “Pravilno učenje”.
Kada je rodila dete, napisala je: ”Uspešan roditelj – uspešno dete”.
Godinama nakon razvoda napisala je i: “100 najčešćih pitanja i odgovora o razvodu”.
Kada je naučila da je važno i neophodno da ume da govori NE svojoj okolini, napisala je: “Kako reći NE”.

Njena najnovija knjiga, petnaesta po redu, posvećena je komunikaciji između roditelja i dece: “Hajde da pričamo o…” Autor je brojnih programa, seminara, radionica.
Direktor je “Škole za roditelje”.

Ostavi komentar

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.