Tinejdžeri

Iskušenja puberteta (alkohol, cigarete, droga…)

pubertetsa-iskusenja

Živimo u vremenu gde različitih hemijskih supstanci, više ili manje opasnih, ima veoma mnogo a njihovo konzumiranje više i ne posmatramo kao nešto neobično.

Danas, milioni odraslih piju ujutro kofein, probleme rešavaju alkoholom, nervozu cigaretom a nesanicu – tabletom. Kada/ako je to ponašanje uobičajeno za vas, bićete tolerantniji kada vaš tinejdžer počne da se ponaša na sličan način

Međutim, nemojte zaboraviti sledeće:

teenagers-smoking-1

Prva cigareta

Emotivno donošenje odluka

Pubertet je, između ostalog, i vreme velikih odluka. S obzirom da je emotivni pogled na svet kod tinejdžera primarni, i odluke koje se donose su emotivno donesene odluke. Šta to znači? Obično se u ovom periodu uzima prva cigareta, dešavaju prva eksperimentisanja sa drogom, moguće je prvo zaljubljivanje, samim tim i prvo seksualno iskustvo. Veoma je važno da sve ove odluke budu donete racionalno a ne emotivno, jer svaka od njih može obeležiti život za dugi vremenski period. Međutim, dete ih najčešće donosi samo, ili u razgovoru sa svojim vršnjacima, tj. opet emotivno. Zato je neophodno da se potrudite da u ovakvim odlučivanjima budete prisutni, i „povezani“ sa svojim tinejdžerom, jer upravo vi kao odrasla osoba možete uticati da i racionalno ima značaja u njegovom odlučivanju.

teenage-brain-featureDobar primer

Statistički je dokazana veza između porodica u kojima već postoji problem alkoholizma ili korišćenja opijata i mladih koji to isto čine. Na ovaj način, deca su od svojih roditelja naučila da se na životne probleme, izazove i iskušenja može odgovoriti alkoholom ili narkoticima. Svesnu su da to ne donosi rešenje niti trajno raspoloženje ali se zadovoljavaju kratkotrajnim efektom. Međutim, uticaj alkohola ili droge nije isti kod odraslih osoba kao kod mladog organizma u fazi intentzivnog razvoja. Zato, upražnjavajući ovakav model ponašanja, preuzet od roditelja, dete postepeno postaje anksiozno, nesigurno, zavisno, neraspoloženo.

vrsnjacka grupaVršnjačka grupa

Vršnjačka grupa ima veliki uticaj na formiranje navika zavisnosti. U ranom pubertetu, kod učenika završnih razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole, individualnost još nije dovoljno izražena, pa se sve podređuje vršnjačkoj grupi. Ako vaše dete za svoje društvo ima decu koja piju, drogiraju se, ili su već zapali u kriminal, velika je verovatnoća da će i ono biti u iskušenju da se ponaša na takav način. Nemojte zaboraviti da većina tinejdžera ima ogromnu potrebu za pripadanjem.

 “Otvorene oči”

Usled velike želje da zaštite dete, roditelji uglavnom žmure pred mogućim problemima.Veruju deci i čekaju da se ona sama „opamete“. Nažalost, ovo čekanje je često samo gubitak dragocenog vremena. U slučaju da podlegne iskušenjima, tinejdžeri za svoje oblike zavisnosti mogu uverljivo da uveravaju roditelje kako to „nije ništa“, kako „to svi rade“, kako oni „sa toga mogu da se skinu kad god hoće“… Dete može da pokaže visok stepen dobre volje ili samokontrole. Ali, ukoliko je zavisnost uzela maha, samo njegova čvrsta rešenost neće biti dovoljna. Umesto da slušate dete koje veruje da “stvari drži pod kontrolom”, radije uložite napor da vi “držite” dete pod kontrolom.

Kako biste uopšte bili u prilici da sa svojim tinejdžerom razgovarate o ovim temama, morate biti kvalitativno “uključeni” u njegov život, poznavati njegovo društvo, i pre svega, imati dobru komunikaciju. Tek tada, kada vam se dete poverava i tretira vas kao dobrog sagovornika, imate realnu mogućnost da mu budete podrška u prolasku i kroz pubertet i kroz različita iskušenja.

O autoru

Jelena Holcer

Jelena Holcer

Jelena Holcer je diplomirani pedagog. Ima 25 godina iskustva rada sa roditeljima i decom, u različitim školama, vrtićima, izdavačkim kućama, radio i TV stanicama.
Kada je naučila da pravilno uči, napisala je knjigu: “Pravilno učenje”.
Kada je rodila dete, napisala je: ”Uspešan roditelj – uspešno dete”.
Godinama nakon razvoda napisala je i: “100 najčešćih pitanja i odgovora o razvodu”.
Kada je naučila da je važno i neophodno da ume da govori NE svojoj okolini, napisala je: “Kako reći NE”.

Njena najnovija knjiga, petnaesta po redu, posvećena je komunikaciji između roditelja i dece: “Hajde da pričamo o…” Autor je brojnih programa, seminara, radionica.
Direktor je “Škole za roditelje”.

1 Komentar

  • Odlične teme. Još jaće poruke, koje se moraju prepoznati. Sve se vrti oko prihvatanja.Ako dete nije prihvaćeno u porodici, kao autentično i neponovljivo boće na ovoj planeti,sa svojim autentičnim osobinama, nastaje problem, između roditelja i deteta. Najčešće roditelj nije svestan da se dete formiralo kao ličnost , upravo kroz njega kao ličnost.Nesvestan da šalje poruku detetu, govorom, pokretom, ponašanjem pa i ćutanjem.

Ostavi komentar

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.