Školarci

Vole li deca školu

VOLE LI DECA ŠKOLU

O školi i stresu, adaptaciji na novu sredinu i novu strukturu dana, podršci  roditelja…

U Finskoj je sprovedeno istraživanje među 20.000 roditelja dece različitih uzrasta koja pohađaju različite škole. Roditelji su odgovarali na pitanje: šta očekujete od obrazovanja svog deteta? Njih 95 % odgovorilo je: da dete bude srećno. A vi? Kakav bi bio vaš odgovor? Šta vi očekujete od škole vaše dece?

U prvom razredu, škola decu podseća na period igranja nalik u vrtiću. Prirodno učenje, ili učenje kroz igru je tada više zastupljeno nego što će biti u kasnijim razredima. Zato, u prvom razredu, većina dece voli školu. Ali, već od trećeg razreda procenat dece koja vole školu se značajno smanjuje iz razreda u razred. Zašto je to tako?

  • Zapostavlja se prirodno učenje

    Tokom prvih 7 godina života, dete je u procesu „prirodnog učenja“. Ono usvaja nova znanja kroz igru, bez prisile, spontano, podržavajuće za dečju radoznalu, kreativnu prirodu. Kada pođe u školu, igra kakvu je dete do tada poznavalo, menja se i postepeno gubi.

  • Školski programi

    Udžbenici su puni faktografskih činjenica, i nisu prilagođeni interesovanjima dece “novog doba”. Prosto memorisanje bez smisla i razumevanja guši kreativnost i otežava vaše pokušaje da dete nauči da razmišlja „svojom glavom“.

  • Koncepcija školskog dana

    Posle 45 minuta matematike i 5 minuta pauze da li biste vi imali interesovanja za 45 minuta biologije? Smena sadržaja kroz časove nije praćena nikakvim logičkim sledom, ali je dete primorano da sedi na časovima i pokušava da bude što koncentrisanije.

Sve to utiče da dete školu doživljava kao stres. Na njegov stres utiču i:

  • školske obaveze (stalno učenje, ocenjivanje, povremene ili stalne teškoće u praćenju gradiva, otpori prema pojedinim predmetima ili nastavnicima…),
  • vaša očekivanja i pritisak da uči, dokazivanje (pred sobom, vama, vršnjacima, nastavnicima),
  • pritisak vršnjačke grupe (od iskušenja da se uradi nešto nedozvoljeno ali izazovno, pa do toga da se otvoreno i jasno izjasni o svojim osećanjima…).
  • Razlozi za stres mogu biti i pravila koja važe samo u školi, a ne i kod kuće (da se više sati sedi mirno, da dete bude uredno, poslušno, da ne zakašnjava, da digne ruku kad hoće nešto da kaže…).Takođe, stvaraju utisak podeljenosti kod deteta i zahtevaju napor da se na određeni način ponaša u kući a na sasvim drugi način u školi.

Kako možete pomoći?

  • Rasteretite dete

    Većina dece već u prvom razredu ide na nekoliko vanškolskih aktivnosti. Roditelji kažu: “sve to dete voli, traži, ono na tome insistira”. Čak da to i jeste tako, da je to sve detetov a izbor a ne odraz vaše ambicioznosti, za dete od 7 ili 8 godina, jednostavno, nije moguće da bude „klonirano“ sa svojom pažnjom na više strana istovremeno.

  • Omogućite detetu dovoljno sna tokom noći.
  • Pružite mu dodatno kvalitetno vreme sa vama.
  • Osnovno i najvažnije: mnogo razgovarajte. Zdravo i samopouzdano dete je po svojoj prirodi opušteno. Pokazuje zanimanje za okolinu, može da se koncentriše, na gubi svoju maštovitost, radoznalost, kreativnost. Pokušajte da, bez obzira na pritisak škole, gajite upravo takvo dete. Naučite da komunicirate na podržavajući način, bez stalnog kritikovanja i akcentovanja na školske teme. Kada mu pokažete svoje saosećanje i razumevanje, osim što ste oplemenili i poboljšali vaš međusobni odnos, istovremeno ste uticali da sa većom motivacijom korača kroz školski život. Kada dete ima svoju sigurnost u kući, u odnosu sa vama, i kada je ona dovoljno zdrava, i u svim drugim aspektima svog života biće uspešnije i srećnije.

 

O autoru

Jelena Holcer

Jelena Holcer

Jelena Holcer je diplomirani pedagog. Ima 25 godina iskustva rada sa roditeljima i decom, u različitim školama, vrtićima, izdavačkim kućama, radio i TV stanicama.
Kada je naučila da pravilno uči, napisala je knjigu: “Pravilno učenje”.
Kada je rodila dete, napisala je: ”Uspešan roditelj – uspešno dete”.
Godinama nakon razvoda napisala je i: “100 najčešćih pitanja i odgovora o razvodu”.
Kada je naučila da je važno i neophodno da ume da govori NE svojoj okolini, napisala je: “Kako reći NE”.

Njena najnovija knjiga, petnaesta po redu, posvećena je komunikaciji između roditelja i dece: “Hajde da pričamo o…” Autor je brojnih programa, seminara, radionica.
Direktor je “Škole za roditelje”.

Ostavi komentar

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.